
Most preko rijeke Krke nalazi se na dionici Skradin - Šibenik. Duljina mosta iznosi 391,16 m. Most Krka ima dva vozna traka za svaki smjer vožnje. Maksimalna dopuštena brzina vožnje iznosi 100 km/h. Most je izgrađen otprilike kilometar nizvodno od gradića Skradina, u prekrasnom okružju nadomak Nacionalnog parka Krka. Izgradnja mosta započela je u siječnju 2003. godine, a radovi su završeni u prosincu 2004. godine.
Krka je premoštena armiranobetonskim lukom raspona 204 m, sa strelicom visine 56 m. Temelji stupova, upornjaka i luka izvedeni su na stijeni. Poprečni presjek luka je sandučasti, s dvije komore, visine 3 m i širine 10 m. Luk je izveden slobodnom prijepusnom izgradnjom (konzolnim načinom) uz pridržanje privremenim zategama, raspoređenih u tri razine. Luk je građen simetrično sa šibenske i zadarske strane u punom presjeku. Istovremeno s izvedbom prvih dvanaest segmenata luka počela je i izvedba čeličnog rasponskog sklopa nad obalnim dijelovima. Montaža je izvedena postupkom uzdužnog potiskivanja, uz korištenje čeličnoga kljuna. Nakon dovršetka luka, uklonjene su sve zatege i piloni i izvedeni su nadlučni stupovi. Nakon toga montiran je čelični dio nadlučnog rasponskog sklopa uzdužnim potiskivanjem sa zadarske strane. U završnoj fazi na čelični roštilj postavljene su pretgotovljene armiranobetonske ploče, koje su međusobno povezane betoniranjem uzdužnih i poprečnih spojnica.
S obzirom na blizinu Nacionalnog parka, sustav odvodnje je u cijelosti zatvoren, s obostranim odvodnim žljebovima smještenim uz bočne vijence. Sustav odvodnje sadrži skup građevina zahvaljujući kojima se oborine kontrolirano odvodnjavaju s područja prometnice, te nakon obrade u posebnim građevinama ispuštaju u okoliš. Složenost sustava raste proporcionalno stupnju vodozaštite područja.
Zatvoreni sustav odvodnje:
Oborinske vode s prometnih površina skupljaju se u rigole (kanale uz cestu) i odvode do slivnika s taložnicom. Iz slivnika putem sustava cjevovoda i preljevnih građevina voda odlazi do separatora, gdje se odvija odvajanje i taloženje masti i ulja. Separatori služe za prihvat većih količina ulja, masti i opasnih tekućina, primjerice kod prometnih nesreća. Ovisno o vodozaštitnoj zoni u kojoj se nalazi ispust iz separatora, vode se pročišćavaju i lagunama, gdje se taloženjam dodatno pročišćavaju od teških metala i ostalih otpadnih tvari.
Radi važnosti građevine predviđena je i ugrađena potrebna oprema za kontinuirano praćenje bitnih značajki pojedinih sklopova tijekom cijelog vijeka trajanja mosta (monitoring). Ugrađenim senzorima prate se deformacije, lokalna temperatura, stanje betona i korozija armature te pomaci na kritičnim mjestima tijekom uporabe. Ugrađenim senzorima provjeravana su stanja konstrukcije tijekom gradnje mosta